| Campus Europe Newsletter, March 2006, "Turning the spotlight on… Novi Sad" |
| "The
Danube flows through many of Europe’s most reputed sights, but none is
quite like the improbable city of Novi Sad. When the majestic river
reaches its 1255th km and the massive Petrovaradin fortress begins to
dominate its right flank it’s time to leave the prejudices that one
might have about the Balkans behind and engage in discovering a region
that has long been in the heart of Europe, even if not yet in its
Union..." |
| Pročitajte ceo tekt ... |
|
|
| |
| Michael Spiteller, University of Dortmund, "TRACKING DOWN ENVIRONMENTAL POLLUTERS", DAAD Newletter 2_2005 "Academic Reconstruction of South Eastern Europe" (page 4) |
| "In
the summer schools held in Belgrade, Novi Sad and Sofia we give
students practical training in the most modern analytical methods so
that they can independently identify and solve emerging environmental
pollution problems.... The Universities of Novi Sad, Belgrade and Sofia
have integrated the contents of the practice-oriented (applied) summer
schools into their curricula for chemical engineers. We see that as a
success..." |
| Pročitajte ceo tekst ... |
|
|
| |
| Anne Sheridan, GOOD MORNING NOVI SAD!,
An Focal Edition 6: Week 2 (page 6) 22nd February 2005 The Official
Paper of the Students’ Union ULSU Student Centre UL, Castletroy,
Limerick54 |
| "It
came as a pleasant surprise to discover that Novi Sad, the cultural
capital of Vojvodina, being the most bombed city in Serbia (apparently
for no strategic reasons) is far more aesthetically appetising than
Limerick. Maybe surprising is the wrong word? But pretty it is; a
self-contained, contented kind of pretty." |
| Pročitajte ceo tekst ... |
|
|
| |
| Prof.
Michael Daxner, Case studies, Academic Freedom and
University Institutional Responsibility in South East Europe (1989-2003),
Observatory for Fundamental University Values and Rights, Bononia
University Press, 2004, s. 54 |
| "2001.
godine, prvi pokušaj jačanja autonomije univerziteta (u Srbiji) bio je
snažno podržan od Ministarstva prosvete i sporta. Zakonskim
odredbama koje su zamenile diktatorska pravila iz 1998,
univerziteti su podstaknuti da sami definisu svoju ulogu. ...
Univerzitet u Novom Sadu je pokušao da testira nove misije i uloge,
šireći svoju akciju na sve oblasti koje nisu izričito bile zabranjene
zakonom - i očigledno korisnu za njegov institucionalni razvoj. ...
interno "zakonodavstvo" univerziteta je uslov za njegov efikasan uticaj
na akademske slobode, nauku, akademski razvoj studenata, kvalifikacije
budućih istrazivača ili zajednice u celini. A zahtevi zajednice će
potvrditi vrednost Statuta kao i efektivnost i efikasnost zakonodavstva
i politike visokog obrazovanja koji ga podržavaju."
|
|
|
| |
| Bojana Janjušević, Vojvodina korak bliže Evropi, "Dnevnik", 6. septembar 2004 |
Na
Novosadskom univerzitetu juče je završena treća Međunarodna letnja
škola evropskih studija koju je organizovao Centar za evropske
studije
i istraživanja, u saradnji s Univerzitetom u Minsteru i Univerzitetom
Notingam-Trent u Velikoj Britaniji, a uz finansijsku podršku
Srednjoevropske inicijative. Oko 25 učesnika iz više zemalja, protekle
dve nedelje, pohađalo je predavanja o Evropskoj uniji, ali i o
Vojvodini kao multikulturalnoj regiji koja nastoji da se što više
približi evropskoj porodici. Pored studenata iz Nemačke, najbrojniji su
bili Rumuni, a od ostalih suseda ove godine došli su gosti iz Mađarske,
Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da su evropske studije
ove godine pohađali i gosti iz SAD i Indije.
-
Novina u ovogodišnjoj Letnjoj školi je to što su, pored predavanja o
Evropskoj uniji koja su držali profesori iz inostranstva, uvedene i
regionalne studije – objasnila je Ivana
Vujkov, koordinator Centra za
evropske studije i istraživanja na Novosadskom univerzitetu. – U toku
druge nedelje, Vojvodina je bila glavna tema svih predavanja, a
studentima iz inostranstva predstavljena je sa stanovišta umetnosti,
kulture, književnosti, istorije i politike. Interesantno je da su svi
učesnici bili najzainteresovaniji upravo za ova predavanja. Verovatno
zbog toga što se teme vezane za EU obrađuju na mnogim univerzitetima i
u drugim školama evropskih studija, dok je naša škola jedinstvena po
tome što je uvela tu regionalnu dimenziju.
Predavanja
o istoriji i političkom i ekonomskom razvoju evropskih integracija, kao
i o aktuelnim pitanjima vezanim za zajedničke probleme zemalja članica
držali su profesori Rajnhard Majers i Vihard Vojke s Univerziteta
u
Minsteru i Majkl O'Nil s
univerziteta Notingam-Trent u Velikoj
Britaniji. O Vojvodini kao evropskom regionu u kojem se prepliću
različite kulture, tradicije i religije, o njenoj istoriji, ali i o
socijalnim prilikama Srbije, kao zemlje u tranziciji polaznicima škole
evropskih studija govorili su profesori Novosadskog univerziteta Pavle
Sekeruš, Ivana
Živančević-Sekeruš, Srđan
Šarkić, Branko Bešlin, Agneš
Kartag-Odri i Senad Jašarević.
-
Nisam nikad bio u ovom delu Evrope – kaže jedan od polaznika Andre
Vilhelm, s Univerziteta u Minsteru. - Došao sam na ovaj seminar
upravo
zbog toga što sam želeo da upoznam neku novu zemlju i mogu da kažem da
sam iznenađen koliko je ovde sve normalno i prijatno. Posebno
interesantno bilo mi je da čujem kako se vaša zemlja priprema za
približavanje Evropskoj uniji.
Akaš Bat iz Indije došao
je ovde da bi se što bolje upoznao s evropskim institucijama.
-
Ono što se sad događa u EU bilo je aktuelno u Indiji pre više od pola
veka, kad je naša zemlja dobila nezavisnost. U to vreme, Indija je bila
podeljena na mnogo državica i svakom je vladao vojvoda ili kralj. Iz
raznih interesa, mnoštvo malih zemalja ujedinilo se u jednu veliku –
objašnjava Akaš. – Imam utisak da u Evropi postoji neka vrsta straha od
ekonomski moćnih zemalja koje se sve više razvijaju u drugim delovima
sveta. Može se reći da ljudi sa Starog kontinenta te zemlje osećaju kao
pretnju. Meni je lično veoma zanimljivo da vidim kako Evropljani vide
Japan, SAD ili Kinu.
Sani
Raker Čeng iz SAD u svojoj zemlji bavi se slavistikom, pa je u
Novi Sad
došla da bi što bolje naučila srpski, ali i da bi upoznala našu zemlju
o kojoj je, kako kaže, dosta učila.
- U
Americi nema mnogo izvora iz kojih može da se uči o EU, zbog toga sam
želela da dođem u ovu Letnju školu. Pored ove teme, zanima me i Srbija,
ali i Vojvodina kao region. Došla sam ovde da upoznam Srbe, da ih vidim
u svetlu u kome se sami predstavljaju, a ne onako kako ih predstavljaju
drugi – kaže Sani.
Gošća iz Rumunije Laura
Herta došla je s Univerziteta u Klužu gde je na Odseku za
evropske
studije.
- Na
našem fakultetu diplomiralo je već nekoliko generacija na Odseku za
evropske studije i svi su imali mogućnost zaposlenja. Tokom studija
proučavamo ekonomiju, pravo i istoriju Evrope, informatiku i strane
jezike – objašnjava Laura. – Moja specijalnost jesu
jugoslovensko-rumunski odnosi i svi oblici regionalne saradnje. Kad se
vratim kući, odmah ću prionuti na učenje srpskog, a imam nameru da opet
dođem u ovu Letnju školu i sledeće godine.
Ana
Ajduković s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kaže da predmet o
Evropskoj
uniji nedostaje njihovim redovnim predavanjima, te da je zbog toga za
studente prava ovaj kurs veoma koristan.
-
Sve je odlično organizovano, ljudi koje sam ovde upoznala ostavili su
samo dobre utiske, a najviše mi se sviđa što je Škola međunarodnog
karaktera i što sam imala prilike da upoznam ljude iz različitih delova
sveta – zaključila je Marijana.
Domaćini
su za goste iz inostranstva organizovali ekskurzije u Bač i na Palić.
Studenti su posetili i Izvršno veće Vojvodine, gde su im domaćini bili
pokrajinski sekretar za nacionalne manjine Tamaš Korhec, i potredsednik
Skupštine Vojvodine Šandor Egereši,
i Gradsku kuću u kojoj ih je
primila potpredsednica Gradske skupštine Nada Bregun. |
|
|
|